|
- Kulturološki pristup glazbi - Dalmatinska klapska pjesma - Uvod u vokalnu tehniku i impostaciju glasa - Klapsko pjevanje i akustika - Dirigiranje - Rad s klapom - Identitet i kultura
Kulturološki pristup glazbi (Nikola Buble) podrazumijeva glazbenu kulturu kao centralnu točku etnomuzikološkog istraživanja. Glazbenu kulturu možemo odrediti kao: svekoliku glazbenu djelatnost ljudi, svih slojeva društva određene veće ili manje ljudske zajednice, koja se manifestira u glazbenom ponašanju i mišljenju - u glazbenom životu pojedinaca te manjih ili većih skupina ljudi, njihovih glazbenih akcija predočenih kroz društveno prihvaćene oblike tj. forme naučenog glazbenog ponašanja.
Dalmatinska klapska pjesma (Nikola Buble) podrazumijeva one pjevanje pjesme koje, bez obzira na izvore iz kojih su potekle, odnosno koji su ih oblikovali, na koje latentno podsjećaju i tome slično, to potvrđuju načinom svog života među svojim nositeljima i ugođajem koji su kadri pružiti svojim glazbenim sadržajem bez obzira na starost i podrijetlo napjeva.
Uvod u vokalnu tehniku i impostaciju glasa (Branko Starc) Klapsko pjevanje se u vokalno-tehničkom smislu ne razlikuje značajno od drugih načina pjevanja. Razlika se prvenstveno odnosi na vokalnu stilistiku, tj. korištenje određenih pjevačkih izričajnih sredstava koji su tipični za klapsko pjevanje i koji imaju svoje zakonosti. Stoga trebaju svi opći i osnovni elementi vokalne umjetnosti i pedagogije biti utkani u rad s klapom. Upoznavanje tih elemenata i njihovo međusobno djelovanje jest sadžaj ovoga predavanja. Glavna tematska područja predavanja jesu: * Fioziotehnički model fonacije * Psihotehnički model fonacije * Načelo afektivne impostacije glasa * Vokalna tehnika - tonski oslonac - registri - intenzitet - rezonancija i dr. * Vokalna stilistika u klapskom pjevanju
Klapsko pjevanje i akustika (Branko Starc) U današnje vrijeme klape često pjevaju ispred mikrofona. To može biti za potrebe tonskoga snimanje u studiju ili za potrebe ozvučavanja na nastupima. Kako postoje razne vrste mikrofona i elektroničkih uređaja za kontrolu i modifikaciju zvuka tako postoje i razni načini postavljanja mikrofona i korištenja uređaja. Prednosti i nedostaci pojedinih načina jesu predmet ovoga predavanja.
Dirigiranje (Ivan Repušić) Osnove manualne tehnike - osnovne sheme, - predtakt, - završna kretanja, - korona Riješavanje problema agogike, dinamike i tempa Posebnosti u radu s ansamlom i razmjena iskustva
Rad s klapom (Vladan Vuletin) podrazumijeva demonstraciju probe s klapom. Praktiźni rad iskusnog voditelja s klapon Sveti Juraj - Hrvatske ratne mornarice sudionicima seminara nudi brojne spoznaje koje im mogu biti od velike koristi u njihovom radu s klapama. Identitet i kultura (Inga Tomić-Koludrović) Identitet je tijekom posljednja dva desetljeća postao jedno od privilegiranih područja intelektualnih rasprava jer su procesi globalizacije doveli u pitanje tradicionalno jedinstvo osobe. Stoga se rasprave o identitetu susreću sve češće ne samo u sociološkim, nego i u psihološkim, antropološkim, povijesnim i filozofskim raspravama. Identitet uključuje svijest o pripadnosti zajedničkoj kulturi, odnosno zajedničkim vrijednostima, običajima jeziku i religiji. Kako je identitet teško odvojiv od kulture, te kako kultura ne postoji nezavisno od individua, svaki individualni kao i društveni identitet najuže je povezan sa shvaćanjima i načinima prakticiranja kulture. Budući da ljudi stvaraju, održavaju i modificiraju kulturu obavljajući svoje svakodnevne aktivnosti, identitet se razvija i mijenja u procesu interakcije s obzirom na individualne percepcije društvenih situacija i pravila. Zbog tehnoloških promjena i razvoja medijski zasičenog društva, u suvremenim društvima raste osjećaj nesigurnosti. Ta nesigurnost rezultirala je prvenstveno decentralizacijom identiteta. Pritom kolektivni izvori identiteta kao što su obitelj, profesija, religija i nacionalnost gube važnost. Budući da istodobno nisu uspostvaljeni novi stabilni nadomjesci za njih, i identiteti i kultura u suvremenim društvima sve se više fragmentiraju. Formiraju se najčešće kao reakcija na medijske poticaje i dominantno su konzumeristički. U kontekstu jačanja važnosti lokalnih identitea pod utjecajem procesa globalizacije s jedne, i konzumeristički poticane kulture s druge strane, potrebno je promišljati i novu ulogu i važnost klapa i klapskog pjevanja. |